Glasilo Podružnice Srpskog lekarskog društva Zaječar

Godina 2006     Volumen 31     Suppl 1     
  [ Home ] [ Program ] Radovi ] Indeks autora ] [ Mapa ]  
                 
 

XXV Timočki medicinski dani :::
Sažeci radova 21-30

  <<< ] >>> ]  
  21. CROHNOVA BOLEST – PRIKAZ BOLESNIKA
Tanja Žikić Obradović
22. DOBROVOLJNO DAVALAŠTVO KRVI U ZDRAVSTVENOM CENTRU ZAJEČAR
Ivanka Milošević Manojlović, Dragana Ćirić,Dragan Glišić
23. UČESTALOST DEFORMITETA STOPALA KOD ŠKOLSKE DECE
Biljana Bokan, S.Borković
24. EDUKATIVNI KURS O DEKUBITUSU NA INTERNETU
Emil Vlajić (1), Zoran Cvetković (2)
25. DENTOFOBIJA KOD SREDNJOŠKOLACA
Marija Milić, Višica Vukadinović
26. DERMALNI GRAFT-OSVRT NA JOŠ JEDAN NAČIN ZBRINJAVANJA INGVINALNIH HERNIJA
Marija Kero-Tošić, Ljubiša Narodović
27. DIABETES MELLITUS I KLOZAPIN-UZROK ILI KOINCIDENCIJA? (PRIKAZ SLUČAJA)
Ljiljana Kolarski Nenadić (1), Nenad Nenadić (2), Milica Kovačević (1), Nevenka Polak (1)
28. DIABETIC FOOT SINDROM, HIRURŠKI I SOCIO-EKONOMSKI PROBLEM
Miroslav Miljković, Ivan Matić, Dragan Ilić
29. DIJAGNOSTIČKI PRISTUP U BOLESNIKA SA ISHEMIČNIM SINDROMIMA I NORMALNIM ILI SKORO NORMALNIM NALAZOM KORONAROGRAFIJE
Dušan Bastać
30. DIJAGNOZA I FIZIKALNA RH ODOJČADI SA GENERALIZOVANOM HIPOTONIJOM
S. Obradović (1), O. Laban (2), J. Đinđić-Andrić (3)
 
     
 

 

 
  21.
CROHNOVA BOLEST – PRIKAZ BOLESNIKA

Tanja Žikić Obradović
ZDRAVSTVENI CENTAR NEGOTIN, SLUŽBA ZA ZAŠTITU DECE I OMLADINE

Crohnova bolest je hronično zapaljenska bolest svih delova gastrointestinalnog trakta,sa fazama remisije, egzacerbacije, praćena komplikacijama. U više od 20% bolest počinje pre dvadesete godine života. CILJ RADA je ukazati na značaj saradnje i međusobnog poverenja lekara, roditelja i bolesnika. U radu je prikazan slučaj dvadesetogodišnje devojke da dijagnozom Morbus Crohn. Početak bolesti je bio postepen, od 13. godine života sa kliničkim znacima i simptomima nespecifičnim, ekstraintestinalnim, pa je dijagnoza postavljena kasnije, u 16.godini. Primenom lekova i adekvatne terapije postignuta je dugotrajna remisija. ZAKLJUČAK: Iako se bolest nepovoljno odražava na fizički i emotivni razvoj i specifične terapije nema, može se zaključiti da se lečenjem, dobrom saradnjom lekara i bolesnika, mogu ublažiti tegobe, sprečiti komplikacije, usporiti evolucija bolesti, uspostaviti remisija. Samim tim se poboljšava kvalitet života.
Ključne reči : Crohnova bolest,adekvatna terapija,poboljšanje kvaliteta života.

e-mail: zbir@ptt.yu

22.
DOBROVOLJNO DAVALAŠTVO KRVI U ZDRAVSTVENOM CENTRU ZAJEČAR

Ivanka Milošević Manojlović, Dragana Ćirić,Dragan Glišić
ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, SLUŽBA ZA TRANSFUZIJU KRVI

Kako se poslednjih godina suočavamo sa padom broja dobrovoljnih davalaca krvi, a povećanim potrebama za krvlju i njenim derivatima, nameće se zahtev za sagledavanjem trenutne situacije i pronalaženjem rešenja. Imperativ je da ukupna stopa davanja bude veća od 4% na nivou zemlje. Cilj rada je bio da analiziramo davalaštvo krvi u ZC Zaječar po odeljenjima i strukturi davaoca, ukupan procenat davanja na ukupan broj zaposlenih. Koristili smo se metodom statističke analize. Za zadnjih pet godina ukupno je dato11815 jedinica krvi od 153 dobrovoljna davaoca i to 40 lekara, 86 srednjeg medicinskog osoblja i 27 nemedicinskog osoblja. Ostvareni procenat davanja je preko 9%. Iz navedenog se može zaključiti da ZC Zaječar spada u radnu organizaciju u kojoj je dobro razvijeno dobrovoljno davalaštvo krvi. Ako analiziramo po odeljenjima zaključujemo da neka odeljenja sa većim brojem zaposlenih imaju malo davanja i tu nalazimo prostor za povećanje broja davalaca. Uključivanjem u davanje zdravih mladih novozapošljenih povećao bi se broj davanja i ovi inače dobri rezultati učinili još boljim.

e-mail: djmanojlovic@sbb.co.yu

23.
UČESTALOST DEFORMITETA STOPALA KOD ŠKOLSKE DECE
Biljana Bokan, S.Borković
DOM ZDRAVLJA "SAVSKI VENAC" BEOGRAD, ŠKOLSKI DISPANZER

Stopalo ima 26 kostiju spojenih međusobno vezivnim tkivom, mnoštvom tetiva i neuro-vaskularnih elemenata, a ima dve osnovne funkcije: obezbeđuje pasivnu statiku pri stajanju i aktivnu elastičnost pri pokretu. CILJ RADA: Prikaz učestalosti deformiteta stopala školske dece. METODOLOGIJA RADA: Ukupno je pregledano 988 dece na sistematskim pregledima III,V,VII razreda
Deformiteti:
1. PEDES PLANI I – 81 dete
PEDES PLANI II- 128 dece
PEDES PLANI III -81 dete
2. PES TALO-VALGUS pp lat.dex. seu lat sin. – 5 dece
3. METATARSUS VARUS – 4 dece
ZAKLJUČAK: Procentualna učestalost deformiteta stopala školske dece je 33%. Ni jedno dete nije imalo Pes equinovarus. Postoji visok stepen deformiteta stopala dece školskog uzrasta, pa se s fizijatrijskog stanovišta može uputiti apel za ranu dijagnostiku, prevenciju i lečenje.

e-mail: biljanafiz@email.co.yu

24.
EDUKATIVNI KURS O DEKUBITUSU NA INTERNETU
Emil Vlajić (1), Zoran Cvetković (2)
(1)ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, (2)INFOTREND BEOGRAD

Dizajniran je kurs za prevenciju i lečenje dekubitusa, postavljen je na web sajt Zdravstvenog centra Zaječar (www.zcza.org.yu) i koristi sve pogodnosti koje pruža interaktivnost i multimedijalnost Interneta kao i prednosti učenja na daljinu. Kurs daje opšte informacije o dekubitusu, smernice za njegovo sprečavanje i osnovne principe lečenja. Namenjen je medicinskom osoblju koje se u svakodnevnom radu sreće sa problemom dekubitusa, ali i laicima koji brinu o osobama koje imaju ili su sklone da dobiju dekubitus. Problematika je grupisana u 6 oblasti (lekcija), a svaka lekcija pored neophodnih informacija pruža i prateće materijale (skale procena rizika, stepenovanje dekubita, algoritme praćenja i lečenja, ilustracije, opise slučajeva itd). Posle svake lekcije, kao i na kraju celog kursa, postoji i test za proveru usvojenih znanja. Lekcije pokrivaju sledeće oblasti: Uvodni deo (definicija, statistika, patofiziologija, epidemiologija), Procena rizika (skale za procenu rizika, predilekciona mesta, riziko faktori), Klasifikacija dekubitusa (klinika, stepenovanje, monitoring, procenjivanje karakteristika dekubitusa), Prevencija (okretanje i repozicija, inspekcija i nega kože, antidekubitni dušeci, poboljšanje mobilnosti, nutricija, dokumentacija, edukacija), Lečenje (stepenovanje dekubitusa, nehirurško lečenje, hirurško lečenje, infekcije), Menadžemt (multidisciplinarni pristup, planiranje otpusta, organizaciona pitanja, dokumentacija, komplikacije, provera). Uspešnim završavanjem ovog kursa, što podrazumeva savladani materijal svake lekcije i ispravno odgovoreno na pitanja u završnom testu, polaznici dobijaju znanja koja su primenljiva u njihovom svakodnevnom radu, i na taj način pacijentima o kojima brinu pružaju bolju prevenciju i smanjuju mogućnost dobijanja dekubitusa.

e-mail: vemil@ptt.yu

25.
DENTOFOBIJA KOD SREDNJOŠKOLACA
Marija Milić, Višica Vukadinović
ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, STOMATOLOŠKA SLUŽBA

UVOD: Opšti je utisak da je dentofobija odnosno strah od stomatologa veoma česta među našim pacijentima. Da li je tako? CILJ RADA: Želeli smo da steknemo jasniju sliku o strahu od naših intervencija među srednjoškolskom omladinom. METODE: Anketni listić sa 9 pitanja uručili smo pacijentu koji dolazi u stomatološku ambulantu uz napomenu da je anketa anonimna, da služi u svrhe istraživanja i da im rezultati ne mogu ni na koji način naškoditi. Zamolili smo ih da budu iskreni i ostavljanjem prostora dozvolili da sami upišu lična razmišljanja, zapažanja i sugestije koje bi pomogle. REZULTATI: od ukupno 209 anketiranih, njih 97 ili 46,41% izjavilo je da se plaši stomatologa a 112, odnosno njih 53,59% da se ne plaši. Sledi uporedni prikaz dobijenih rezultata, samoocenjivanje sopstvenog straha i odgovaranje zaokruživanjem na ponuđene odgovore. ZAKLJUČAK: Dentofobija je prisutna u nešto manje od polovine ispitanih, pri čemu najveći broj njih navodi da se veoma mnogo plaši i da odlazi stomatologu samo kada mora. U oko 50,52% istih slučajeva ovaj preterani strah povezan je sa ranijim lošim iskustvom. Velika većina ispitanih smatra bol najčešćim i najbitnijim uzrokom svoga straha i nelagodnosti.

e-mail: mede@verat.net

26.
DERMALNI GRAFT-OSVRT NA JOŠ JEDAN NAČIN ZBRINJAVANJA INGVINALNIH HERNIJA
Marija Kero-Tošić, Ljubiša Narodović
ZDRAVSTVENI CENTAR ZAJEČAR, HIRURŠKA SLUŽBA

U poslednjih pedeset godina veliki napredak je učinjen na polju herniologije. Zahvaljujući saznanjima subcelularnog i biohemijskog nivoa pa do vidljivih anatomskih suspstrata ova grana hirurgije uobličava savremenu koncepciju hirurških metoda. Operativno lečenje defekata abdominalnog zida, recidivnih hernija znatno je poboljšano uvodjenjem različitih bio i sintetičkih proteza, s ciljem da se pojača otpornost oslabljenog trbušnog zida. Idealni sintetički materijal nije pronađen ali su upotrebi brojni materijali koji daju zadovoljavajuće rezultate: Dermalni graft predstavlja vrstu autografta a iz literature saznajemo da su prednosti autografta bolje konfiguriranje prema tkivima, snažni induktivni stimulus, odsustvo alergijske reakcije, deponovanje kolagena.

e-mail: kerom@ptt.yu

27.
DIABETES MELLITUS I KLOZAPIN-UZROK ILI KOINCIDENCIJA? (PRIKAZ SLUČAJA)

Ljiljana Kolarski Nenadić (1), Nenad Nenadić (2), Milica Kovačević (1), Nevenka Polak (1)
(1) DOM ZDRAVLJA "DR SIMO MILOŠEVIĆ", BEOGRAD (2), DOM ZDRAVLJA "ZVEZDARA" BEOGRAD

DM obuhvata grupu sličnih metaboličkih poremećaja koja se fenotipski ispoljava hiperglikemijom. Postoji nekoliko zasebnih tipova DM koji su uzrokovani složenom interakcijom genetskih, spoljašnjih faktora i izborom načina života. Najnovije izmene u kasifikaciji su bazirane na vrsti patogenetskog procesa koji izaziva hiperglikemiju, a ne na životnom dobu pacijenta ili vrsti terapije kao što je bilo do sada. Naše interesovanje usmereno je na treću i poslednju grupu specifičnih oblika dijabeta sa naglaskom na dijabet uzrokovan lekovima i hemijskim supstancama. Cilj našeg rada je prikaz slučaja 43 godine starog pacijenta, dugogodišnjeg bolesnika sa dijagnozom recidivantne shizoidne psihoze koji je u terapiji koristio različite neuroleptike, a prilikom poslednjeg pogoršanja i hospitalizacije u terapiju je uveden i klozapin (Leponex).Glavno, opšte poznato neželjeno dejstvo klozapina je neutropenija i potencijalno fatalna agranulocitoza, te je potrebno redovno kontrolisanje krvne slike. S obzirom da se prilikom dolaska svom lekaru pacijent žalio na do tada nepostojeće simptome (malaksalost, suvoću usta, pojačano žeđanje i mokrenje), urađena je kompletna analiza krvi. Navedeni simptomi naveli su lekara da posumnja na postojanje hiperglikemije što je analizama i potvrđeno i postavljena je dijagnoza DM. Detaljnim uvidom u lekove koje pacijent koristi i njihova neželjena dejstva posumnjali smo da je novouvedeni lek klozapin mogući uzrok pojave DM i isključili ga iz terapije. Pacijentu je uvedena peroralna terapija, uspostavljena je dobra regulacija glikemije, ali nije došlo do oporavka pankreasa po isključivanju leka, te je naš pacijent registrovan kao dijabetičar na peroralnoj terapiji. Ovaj prikaz ima cilj da skrene pažnju da treba misliti i na neželjena dejstva lekova koja su manje poznata i nisu uobičajena kao i na značaj dobre saradnje lekara različitih specijalnosti.

e-mail: olimpus@eunet.yu

28.
DIABETIC FOOT SINDROM, HIRURŠKI I SOCIO-EKONOMSKI PROBLEM
Miroslav Miljković, Ivan Matić, Dragan Ilić
ZDRAVSTVENI CENTAR ALEKSINAC, HIRURŠKO ODELJENJE

UVOD: Sindrom dijabetičkog stopala predstavlja veliki problem, kako za pacijente obolele od ove teške komplikacije tako i za hirurge terapeute koji se u svojoj praksi susreću sa ovim problemom, a s obzirom na dužinu i neizvesnost lečenja. Kao ni ništa manji socio ekonomski problem a zbog invaliditeta do kojih dovodi i ogromnih troškova lečenja. CILJ RADA: Namera nam je da podsetimo koliki je medicinski i socio-ekonomski problem ova teška komplikacija. U SAD 9 miliona dijabetičara se godišnje hospitalizuje zbog problema sa stopalima sa prosekom ležanja od 40 dana, troškovi njihovog lečenja premašuju 100 miliona dolara. 15 % svih dijabetičara imaće u svom životu probleme sa stopalima a preko 5 % njih doživeće amputaciju ekstremiteta. Sve ovo ukazuje na veličinu i značaj problema. Glavni etiološki faktori koji dovode do nastanka sindroma dijabetičkog stopala su:
1. Neuropatija
2. Vaskularna insuficijencija
3. Rezistencija na infekciju
- Neuropatija dovodi do poremećaja statike stopala i sledstvenih deformiteta što je i možda najznačajniji uzrok pojave dijabetičkog stopala.
- Dijabetičari skoro uvek imaju oslabljenu perifernu cirkulaciju.
- Osobe sa dijabetom generalno su sklonije infekcijama od nedijabetičara.
Najčešći uzroci nastanka dijabetičkog stopala su :
1. Deformacije stopala
2. Trauma ( mehaničke povrede, termičke povrede, neadekvatna obuća )
Najbitnija je naravno prevencija i ona podrazumeva niz mera i postupaka, dobru glikoregulaciju, i samokontrolu. Terapija je lokalna i podrazumeva toaletu rane i antibiotsku terapiju sa 2-4 antibiotika istovremeno, i hirurška koja uključuje debridmane, nekrektomije i amputacione zahvate. ZAKLJUČAK: S obzirom na težinu komplikacije i velike troškove lečenja uz neizvestan ishod istog, akcenat treba staviti na prevenciju a u skladu sa preporukama International Working Group on the Diabetic Foot , što podrazumeva:
1. Dnevnu inspekciju stopala
2. Izbegavanje izlaganja ekstremnim temperaturama ( 95-100 F )
3. Nošenje adekvatne obuće
4. Ne bušiti ili seći žuljeve ( Bathroom surgery )
5. Pravilno sečenje noktiju
6. Ne pušiti
7. Periodični pregled hirurga ili čim se primeti neka promena na stopalima.

e-mail: drmiroslav@verat.net

29.
DIJAGNOSTIČKI PRISTUP U BOLESNIKA SA ISHEMIČNIM SINDROMIMA I NORMALNIM ILI SKORO NORMALNIM NALAZOM KORONAROGRAFIJE
Dušan Bastać
INTERNISTIČKA ORDINACIJA "DR BASTAĆ", ZAJEČAR

I pored maksimalnih napora selekcije bolesnika za koronarnu angiografiju na osnovu kliničke slike i rezultata stress testova u većini katerizacionih laboratorija se javlja 10 do 20% normalnih nalaza. Do skora se smatralo da ti pacijenti uopšteno imaju dobru prognozu, mada se u mnogih pacijenata nastavljaju epizode stenokardija i u izvesnom stepenu se desavaju kardijalni događaji. Mada tradicionalno smatrani kao lažno pozitivno interpretirani rezultati stress testova ili lažno negativan nalaz koronarografije, ti lažno poztivni nalazi nastaju zbog jednog ili više patofizioloških entiteta koji ne dovode do značajnog suženja lumena koronarnih arterija. Mada je indirektna procena malih krvnih sudova moguća putem perfuzionih radioizotopskih tehnika (kardiološki sindrom X), značajno je da na koronarnu rezervu protoka mogu uticati i nekoliko bolesti koje nisu vaskularne ni mikrovaskularne, kao sto je hipertrofija miokarda koja može da indukuje regionalnu disfunkciju zida leve komore zbog subendokardne ishemije. U dva slučaja rezultat stress ehokardiografije moze dati važniju informaciju od koronarografije.
1.U slučaju dilatacione kardiomiopatije sa normalnom koronarografijom gde postoji nesposobnost da se na stress testu poveća funkcija leve komore što identifikuje visoko rizičnu grupu.(Pratali, Picano 2001)
2. Sedmogodišnjim praćenjem 457 pacijenata sa normalnom koronarografijom ili nesignifikantnim promenama, stenozama manjim od 50% , dipi stress eho je bio pozitivan u 43(9%) pacijenata. Sedmogodišnje preživljavanje ovih pacijenata bilo je 75% u odnosu na 90% u onih koji su imali negativan dipiridamolski stress eho test. U multivarijantnoj analizi minimalne stenoze (RR= 3.3), diabetes (RR=3,5) i WMSI u piku stresa(RR=6.7) su nezavisni prediktori ukupnog mortaliteta (Sicari, 2005) Najverovatniji uzrok mortaliteta je subendokardna ishemija u hipertrofiji miokarda, abnormalna vaskularna funkcija (spazam), bolest malih krvnih sudova ili oba entiteta ZAKLJUČAK: Pacijenti sa normalnim nalazom koronarografije imaju heterogenu prognozu. Dipiridamolski stress eho test ima dodatnu vrednost u prognostičkoj stratifikaciji uz kliničke i angiografske podatke u ovoj podgrupi pacijenata. Važno je pažljivo pratiti osobe sa pozitivnim stress eho testom i negativnom koronarografijom.

e-mail: bastad@ptt.yu

30.
DIJAGNOZA I FIZIKALNA RH ODOJČADI SA GENERALIZOVANOM HIPOTONIJOM
S. Obradović (1), O. Laban (2), J. Đinđić-Andrić (3)
(1) KLINIČKI CENTAR KRAGUJEVAC, PEDIJATRIJSKA KLINIKA (2) KLINIČKI CENTAR KRAGUJEVAC, GAK (3) DOM ZDRAVLJA KRAGUJEVAC, RAZVOJNO SAVETOVALIŠTE

Dok se hipotonija, odnosno smanjen otpor na pasivnu pokretljivost može lako klinički otkriti, daleko je teže naći uzrok ove pojave, koju često prate zastoj u motornom i psihičkom razvoju. U dvogodišnjem periodu je praćeno 28-oro dece sa generalizovanom hipotonijom u našem kliničkom centru. Detaljni podaci o toku trudnoće i porođaja, laboratorijske analize , EMG (kod troje dece), transfontanelarna neurosonografija, kariotip (kod troje), kao i serološke analize , pomogle su da se uzrok hipotonije odredi kod 19-oro (67.85%), dok je 9-oro imalo potpuno uredne nalaze. Najčešći uzrok je prema našim ispitivanjima bilo peripartalno oštećenje mozga izazvano asfiksijom, intrakranijalnom hemoragijom ili infekcijom (sepsa, meningitis), koje je nadjeno u 12-oro (42.86%) i koje se najčešće dijagnostikovalo kod prematurusa. Zatim po učestalosti slede hromozomske aberacije (Syndrom Down u 4-oro i parcijalna trizomija hromozoma 13 u jednog deteta), neuromišićne bolesti (W. Hofman, u jednog deteta) i metaboličke (Glikogenoza, u jednog deteta). Kod 16-oro dece koja su se odazvala na fizikalnu habilitaciju primenjena je Bobathova metoda i izvesni elementi Vojte (za niži uzrast). Najbolji rezultati su postignuti kada je RH tretman započet pre 3. meseca života (87% je imalo samo blaži zaostatak od 1-2 meseca za miljokazom razvoja krajem 1. godine). Kod dece koja su habilitovana posle 6., a posebno posle 9. meseca života uspeh je bio znatno slabiji (poboljšanje u 67%, odnosno 53%, prosečno vreme sedenja oko 10 meseci, prohodavanja oko 21 mesec).
Ključne reči : generalizovana hipotonija, mlitavo odojče
 
     
  [ Home ] [ Program ] Radovi ] Indeks autora ] [ Mapa ]  

Timočki medicinski glasnik, Zdravstveni centar Zaječar
Rasadnička bb, 19000 Zaječar, Srbija
E-mail: vemil@open.telekom.rs

  Infotrend Crea(c)tive Design